Bolovanje - otvaranje, naknada, trajanje i najčešća pitanja u 2022. godini - MaminSvijet.hr (2024)

Bolest i potreba za plaćenim odsustvom s posla, bolovanje, povremeno je dio života svake odrasle (samo)zaposlene osobe. Razloga za privremenu nesposobnost za rad je mnogo: različite bolesti radnika, bolesti djeteta radnika, ozljede na radu, trudnoće pa tako i mnogo nesporazuma između radnika i poslodavaca koji proizlaze iz tih različitih okolnosti ali i nepoznavanja propisa i zakona.

Bolovanje – zakonska regulativa

Bolovanje odnosno privremena nesposobnost za rad, uvjeti, plaćanje i rokovi uređeni su Zakonom o radu i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Ako je radnik nezadovoljan odlukom liječnika o trajanju bolovanja, može zatražiti mišljenje i ocjenu liječničkog povjerenstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Otvaranje bolovanja

Ako ste privremeno nesposobni za rad (zbog bolesti, ozljede ili neke druge okolnosti koja se odnosi na zdravstveno stanje) dužni ste što prije obavijestiti poslodavca. Najkasnije u roku od tri dana poslodavcu treba dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i očekivano trajanje bolovanja.

Obrasce (takozvane doznake) koje je potrebno dostaviti poslodavcu, a koje treba ispuniti i potpisati odabrani liječnik možete preuzeti ovdje.

Tko ima pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja?

Osim ako nije nekim posebnim propisom drugačije utvrđeno, pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja imaju:

• Osobe u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Hrvatskoj.
• Osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne)samouprave, ako za taj rad primaju plaću.
• Osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Hrvatskoj zaposlene u drugoj državi članici Europske unije odnosno državi s kojom Hrvatska ima sklopljen međunarodni ugovor kojim je uređeno pitanje zdravstvene zaštite.
• Članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada.
• Osobe koje na području Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, osobe koje obavljaju slobodno zanimanje kao profesionalnu djelatnost te osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu osigurani po osnovi rada.
• Osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog gospodarstva, ako nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju.
• Svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada.
• Osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi.
• Osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja, odnosno njegovatelja prema posebnom zakonu.

Bolovanje – trajanje

Početak i dužinu trajanja bolovanja utvrđuje liječnik ovisno o vrsti bolesti i smjernicama koje su propisane Pravilnikom o rokovima najduljeg trajanja bolovanja.

Rokove najduljeg trajanja bolovanja prema vrsti bolesti možete pronaći ovdje.

Bolovanje – rokovi za isplatu

Tri su mogućnosti isplate naknade plaće za vrijeme bolovanja:

• naknadu plaće za vrijeme bolovanja obračunava i isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava
• naknadu plaće za vrijeme bolovanja obračunava i isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava i traži refundaciju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
• naknadu plaće za vrijeme bolovanja obračunava i isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje iz svoji sredstava izravno zaposleniku

U nastavku su detaljno pojašnjena razdoblja u kojima isplaćuje naknadu poslodavac, a kada Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Što se rokova za isplatu i refundaciju tiče propisano je:

• Naknade plaće za bolovanje od 43., odnosno 8. dana za invalide rada, koje idu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a obračunava ih i isplaćuje poslodavac, HZZO je obvezan vratiti poslodavcu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.
• U slučaju kada naknadu plaće obračunava i isplaćuje poslodavac, ali kada ide na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od prvog dana, HZZO je obvezan vratiti poslodavcu iznos u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

Bolovanje – izračun plaće

Naknada plaće određuje se od osnovice. Osnovicu čini prosječni iznos plaće koji je osiguraniku isplaćena u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje. Prosječni mjesečni iznos ne može biti niži od najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa za tih šest mjeseci nakon umanjenja doprinosa iz osnovice, poreza i prireza.

Prosječni iznos plaće dobiva se tako da se zbroje isplaćene plaće u razdoblju od 6 mjeseci te taj iznos podijeli s brojem sati rada za koje je isplaćena.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja smatra se plaćom i podliježe obračunu i plaćanju svih propisanih doprinosa, poreza i prireza.

Za refundaciju iznosa isplaćenog radniku, poslodavac Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje treba dostaviti:

• zahtjev za povrat sredstava
• tiskanicu Potvrda o plaći
• Izvješće o bolovanju (takozvanu doznaku)
• dokumentaciju o izvršenim uplatama naknade plaće

Zahtjev za povrat sredstava (često se naziva i zahtjev za refundaciju bolovanja) možete preuzeti ovdje.

Kada se naknada isplaćuje na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.

Bolovanje na teret poslodavca

U slučaju bolesti ili ozljede te kada je radnik radi liječenja ili medicinskog ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu, prva 42 dana ili 7 dana za invalida rada bolovanja obračunava i isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava u iznosu od najmanje 70% osnovice. Pod razdobljem od 42 odnosno 7 dana za radnika invalida rada smatraju se kalendarski dani uključivo i subotu i nedjelju, dok se naknada plaće obračunava za radne dane unutar tih kalendarskih dana.

Od 43. dana bolovanja ili 8. dana za invalida rada naknadu plaće obračunava i isplaćuje poslodavac u iznosu od najmanje 70% osnovice te naknadno traži refundaciju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U slučaju priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti od prvog dana obračunava i isplaćuje poslodavac u iznosu od 100% osnovice te naknadno traži refundaciju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Plaća koju poslodavac isplaćuje za vrijeme bolovanja ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu, ali može biti veća. Ta visina naknade može biti određena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim izvorom radnog prava. Pritom je poslodavac dužan primjenjivati načelo primjene najpovoljnijeg prava za radnika.

Na primjer, ako je ugovorom o radu određeno da radniku za vrijeme bolovanja prvih 42 dana pripada pravo na naknadu plaće u iznosu od 70% osnovice, a kolektivnim ugovorom propisano da se naknada plaće za prva 42 dana isplaćuje u iznosu od 80% osnovice, poslodavac je dužan primijeniti odredbe kolektivnog ugovora koji su povoljniji za radnika

Bolovanje na teret HZZO

U slučaju kada je radnika potrebno izolirati kao kliconošu ili zbog pojave zaraze u radnikovoj okolini te kada je radnik donator živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe naknadu plaće od prvog dana obračunava i isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u iznosu od 100% osnovice.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje isplaćuje naknadu plaće od prvog dana bolovanja i u slučaju komplikacija u trudnoći. Više o komplikacijama u trudnoći možete saznati ovdje.

U slučaju kada poslodavac ne može isplatiti naknadu plaće zbog nelikvidnosti, stečajnog postupka ili u slučaju prestanka postojanja poslodavca, isplatu naknade plaće izvršit će HZZO neposredno radniku.

Naknada za bolovanje duže od 90 dana

Mnogi poslodavci osim Zakona u radu u ostvarivanju prava svojih radnika primjenjuju i kolektivni ugovor. U mnogim kolektivnim ugovorima postoji mogućnost solidarne pomoći radniku.

Solidarna pomoć odnosi se na okolnosti u kojima poslodavac radniku jednom godišnje neopozivo isplaćuje naknadu u iznosu do najviše 2.500 kuna. Kada će to poslodavac isplatiti određuje se kolektivnim ugovorom, no često je jedna od okolnosti kada je radnik na bolovanju dužem od 90 dana.

Neke od djelatnosti u čijim kolektivnim ugovorima je ovaj uvjet propisan su drvna industrija i ugostiteljstvo.

Ako ova mogućnost nije propisana kolektivnim ugovorom ili kolektivni ugovor ne postoji već se primjenjuje samo odredbe Zakona o radu, poslodavac nije dužan isplatiti solidarnu pomoć.

Bolovanje bez prava na naknadu plaće

Slučajevi kada radnik nema pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja:

• kada je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad
• kada ne izvijesti odabranog liječnika da je obolio u roku od tri dana nakon početka bolesti ili u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio
• kada namjerno sprječava ozdravljenje
• kada radi za vrijeme bolovanja
• kada se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled
• kada liječnik utvrdi da se ne pridržava uputa za liječenje odnosno bez suglasnosti liječnika otputuje iz mjesta prebivališta
• kada zlorabi pravo na korištenje bolovanja na bilo koji drugi način

Otkaz za vrijeme bolovanja

Otkaz ugovora o radu za vrijeme bolovanja ne može se donijeti u slučaju kada je privremena nesposobnost za rad nastala uslijed ozljede na radu ili profesonalne bolesti. Kada se radi o bilo kojim drugim zdravstvenim stanjima odluka o otkazu ugovora o radu može se donijeti i za vrijeme trajanja bolovanja.

Kada je radniku uručen redoviti otkaz ugovora o radu, otkazni rok započinje tek kada bolovanje prestane. U slučaju izvanrednog otkaza koji je moguć samo zbog osobito teške povrede radnog odnosa ili neke druge okolnosti, radni odnos prestaje danom kada je otkaz uručen.

Ukoliko za vrijeme trajanja bolovanja dođe do prestanka radnog odnosa zbog isteka ugovora o radu, radniku pripada naknada plaće još najviše 30 dana pod uvjetom da je izabrani liječnik otvorio bolovanje najmanje osam dana prije prestanka radnog odnosa te da je u vrijeme prestanka radnog odnosa ima pravo na naknadu plaće.

Bolovanja – najčešća pitanja i iskustva s foruma

“Slomila sam nogu i sad je prošlo 42 dana bolovanja. U firmu sam odnijela doznake pa me zanima trebam li ja što sada ili firma rješava papire sa HZZO-o,?” Poslodavac nastavlja isplaćivati plaću kao i do sada te podnosi zahtjev (s ostalim potrebnim papirima) HZZO-u za povrat.

“Imam li pravo na plaćeno bolovanje zbog stresa?” Liječnik je jedina ovlaštena osoba koja može odlučiti je li plaćeno bolovanje opravdano. U odluci se mora voditi vašim zdravstvenim stanjem i smjernicama propisanim Pravilnikom o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti.

“Majka mi je završila na bolovanju zbog posljedica moždanog udara. Do sad joj je firma uredno isplaćivala naknadu, ali su u međuvremenu završili u blokadi i prestali. Tko je sada dužan isplaćivati naknadu?” U slučaju kada je poslodavac u blokadi, isplaćivanje naknade preuzima HZZO i isplaćuje ga izravno radniku. No, potrebno je podnijeti zahtjev HZZO-u.

“Ima li pravo moj poslodavac ispitivati detalje o bolesti?” U pravilu, poslodavac ima pravo tražiti određene detalje o vašem zdravstvenom stanju. Može tražiti liječničku potvrdu o bolesti kako bi dobio potvrdu da ste bili kod liječnika i da je on utvrdio da niste sposobni za rad. Poslodavac nema pravo tražiti potpunu dijagnozu i ostale privatne informacije o zdravlju.